– Ako jeste, to onda nije bio zakonit posao – reče samouvjereno Anthea. – Sve sam provjeravala. Morala sam jer je bio prevrtljiv kao i ja. – Zjenice Antheinih smeđih očiju suziše se dok je pažljivo proučavala svoju sestru. – I ti si trebala nešto popiti. Izgledaš sve gore i gore.

– Nije važno. Meni moj izgled, za razliku od tebe, ne znači ništa. – Sara je neuobičajeno oštro pogleda. – Uvijek misliš da si najpametnija. Možda si se ipak prevarila.

– Ne lutko, ja ne – odgovori Anthea.

– Nisi? Pa dobro, ako je istina to što si ispričala o Michaelovoj namjeri da me učini vrhunskim modelom, tko kaže da ja ne bih sama mogla pokušati da to postanem? Ti si me doduše otpisala, ali ja ti ipak mogu prouzročiti još nevolja.

– Dakle, ipak i ti znaš pokazati kandže. – U Antheinu glasu bilo je odobravanja. – To mi se sviđa, ali bez Michaelove podrške nećeš daleko stići. Mnogo je sposobnih djevojaka, ali vrlo malo ih se probije. Najčešće ih iskoriste i otpišu. Nije dovoljna samo sposobnost. -Anthea počne šetati dnevnom sobom paleći pri tom cigaretu.

– Eto, ja na primjer, mogu reći da znam svoj posao i da ću uspjeti i dalje. Michael je dopustio da ga
ubije neki zbunjeni provalnik, ti si ostla bez posla i doma a meni je na raspolaganju cijelo Jansonovo imanje. Zacijelo misliš da sam bešćutna…

– Bešćutna? – prekine je divlje Sara. – Ti si nečovječna. U tebi nema ni traga žalosti ili suosjećanja.

– To nije moj stil. Toliko sam razumna da znam da nema koristi od čupanja kose. Michael je umro a s njim i svi njegovi planovi. Ja sam, međutim, još živa i zdrava. Ako želiš savjet, budi sretan što si izmakla na vrijeme Michaelovim kandžama. Ti ne bi završila poput mene već poput brojnih drugih djevojaka sa izuzetnim sposobnostima. – Anthea stavi cigaretu u pepeljaru i navuče rukavice. -Sara, pronađi si stan i posao što brže možeš. Ako ti zatreba gotovina, samo se javi. – Nasmiješila se otvorivši vrata. – Iskoristi priliku dok možeš. Ja obično nisam dugo velikodušna.

Za Antheom se zatvoriše vrata. Sara s gađenjem pogleda njenu cigaretu što se još dimila u pepeljari i Ijutito je ugasi. Nije joj više mogla pasti na um ni jedna misao o vlastitoj budućnosti jer je sve bilo potisnuto onim što joj je Anthea upravo ispričala o Michaelu. Anthein i Benov stav o njemu potpuno su se poklapali. Ospisivali su joj jednog Michaela kojeg ona nije poznavala. Benove tvrdnje bilo je lako osporiti. Ali što s Antheinima? Ona je godinama bila Michaelova žena i znala ga je bolje od bilo koga. Njena pripovijest, bez sumnje, ne može biti sasvim neistinita. I ona je potvrdila Benovu izjavu da se Michael spremao da za kratko vrijeme podigne velik iznos novca. Osjećajući se poput izdajice, Sara šapne:

– Ucjena …

Sara je stigla u fazu kad um počinje neodlučno prihvaćati neku vjerojatnost kao moguću. Štoviše, nije je to više ni tako pogađalo. Anthea je svojim sarkastičnim primjedbama i svojom razmetljivom samoživošću pokrenula Saru iz njenoga uobičajenog položaja poslušne povodljivosti u odlučno odbijanje da se prema njoj odnose kao prema suvišnoj prtljazi. Veliku prazninu nastalu zbog Michaelove smrti odjednom je ispunila čvrsta odluka da više nikada ne dopusti da se netko s njom poigrava. Ni Anthea, ni Ben ni bilo tko drugi. Kad se Ben vratio, dočekala ga je na neki način druga Sara.

– Najprije ručak a zatim idemo u Merrywood – rekla je ozbiljna pogleda i visoko uzdignute brade.

– Dobro – uzvratio je Ben pažljivo je odmjeravajući. – Ne ljutiš se više zbog mog dolaska?
– Ne, želim da sve ovo što prije svrši da se mogu napokon pobrinuti same za sebe.

Ben je primi za ramena i ispitivački pogleda.

– Sto se dogodilo – upitao je. -Nekako si drugačija. – Što se promijenilo u sat vremena?

– Moja sestra – odgovori kratko Sara. – Nemojte me ispitivati, ne želim o tome govoriti. Mogu vam samo reći to da se Michael doista spremao da podigne veliki iznos novca. Oh da, još će vas nešto obradovati. Anthea dijeli vaše mišljenje o Michaelovoj nemoralnosti.

– A što ti sada misliš? – upita Ben.

– Mislim da ni u što više ne vjerujem. Pustite me. Moram telefonirati gospodinu Fordu da ga priupitam kad možemo doći.

Ben makne ruke s njenih ramena. Još prije sat vremena ostavio je tu djevojku koja se gušila u moru događaja koje nije mogla ili nije željela shvatiti. A sada je tu netko sasvim drugi, netko tko će sasvim sigurno isplivati.

– Je li vas ta zmija napala? – upita on iznenada.

– Moja sestra? Da, ali mislim da joj to više neću dopustiti. Prvi put u svom životu sigurna sam da mi ona ne može ništa.

– Čestitam! Volio bih samo da razvijete sličnu otpornost u odnosu prema Michaelu.

Sarine oči bljesnuše. Michaelova krivica još nije dokazana. Vi se nadate da bismo mogli nešto pronaći u Merrywoodu, zar ne? Tamo je Delia rodila i tamo bi mogao biti dosije. Možda ste u pravu. Ipak, prekinimo s besmislenim nagađanjima.

Sara podigne slušalicu i počne okretati brojeve.

– Nisi ništa ispričala Anthei o Deliji? – upita Ben pažljivo zagledan u njeno blijedo i ozbiljno lice.

– Pa obećala sam da neću i nisam.

– Sara primakne slušalicu uhu slušajući kako telefon zvoni na drugom kraju. – Ako je Michael i ucjenjivao, uvjerena sam da o tome ne zna ništa.

– Kako možeš biti tako sigurna?

– Ima velike planove. Da je bilo kako u sve to, umiješana, bojala bi se skandala i ne bi bila tako vedra kao danas. Ne, ona iskreno vjeruje da je Michaela ubio uplašeni provalnik.

Ben se baš spremao da joj odgovori kad je ona podigla ruku i zamolila za tišinu. Netko je na drugoj strani linije podigao slušalicu. Sara je nekoliko trenutaka govorila i zatim spustila slušalicu.

– Sve je dogovoreno?

Gospodin Ford je izišao, ali ostavio mi je poruku da me očekuje u četiri sata. Imamo dosta vremena za ručak. Da li
vam to odgovara?

– Ne može biti bolje. Ti ćeš moći jesti?

– Jest ću – odgovori odlučnim glasom Sara. – Želim biti jaka.

Ben je pogleda napola s odobravanjem, a napola sa sjetom.

– Brinuo sam se za Saru koja jutros nije mogla jesti – reče on -moram priznati da mi je takva bila draža. Bila je nekako nježnija. Objedovali su u malom restoranu koji je uz egzotična jela nudio i tradicionalnu englesku kuhinju za koju se Sara odmah opredijelila. Sarinu teku pomogla je, dakako, i intimna atmosfera kojoj su pridonosili raskošno ali lijepo ukrašeni stolovi.

Sara je osjećala kako se opušta i kako je obuzima neki neopisivo ugodan mir. Ben, koji je vidio kako izraz njena lica postaje sve opušteniji i zadovoljniji, ni jednom nije spomenuo dramatične događaje koji su ih na čudan način doveli u vezu. Nije čak spominjao ni Merrywood. Umjesto toga, pripovijedao joj je os vom životu u Macau tako da je i Sara, naposljetku, ispripovijedala njemu neke detalje iz svoga života. Kad se približio kraj objedu i konobar im donio kavu, Sara se odjednom namršti.

– Što ti je? – upita Ben primijetivši to.

– Sjetila sam se majke. Ona je teško bolesna i nismo joj smjeli reći za Michaela. Još uvijek nije dovoljno jaka i bojimo se da ne bi podnijela takve vijesti.

Stranice: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21